Original: http://webspace.ship.edu/cgboer/genpsyculture.html
Dr. C. George Boeree
“Kultura je način razmišljanja, osjećanja, vjerovanja. Znanje grupe je pohranjeno (u sjećanjima…, knjigama i objektima) za buduću upotrebu.” (Clyde Kluckhohn, Ogledalo za čovjeka)
Lako je zaneti genetska ili sociobiološka objašnjenja ljudskog ponašanja. Deluju tako razumno! Ali morate biti oprezni: Mnoge od stvari koje imaju sociobiološka objašnjenja mogu također naučiti, kulturna objašnjenja koja su jednako razumna.
Na primjer, svakako je istina da oni koji nose gen koji gura pojedinca u seksualne aktivnosti imaju veću vjerojatnost da izađu iza djece koja će zauzvrat imati taj gen i proslijediti ga, itd. I, obrnuto, oni koji nose gen koji ih seksualno ne reagira može ostaviti manje djece, i tako dalje.
Ali društvo ljudi sa određenim dobro naučenim kulturnim navikama koje ih guraju da se reprodukuju ima isti efekat! Neko ko temeljno vjeruje da je dužnost jedne djece da ima mnogo djece ima veću vjerojatnost da ih zaista ima, a zatim da ih poduči onome što toliko vjeruju: da je dužnost imati mnogo djece. I tako dalje!
Oni koji vjeruju da bi trebali reproducirati prenositi ta uvjerenja kao i njihove gene. Oni koji vjeruju da je bolje ostati u celibatu ne prenose svoje gene, niti svoja uvjerenja u celibat. Ali čekajte: Nisu njihove kulture koje promovišu celibat – katoličke i budističke tradicije monaškog života, na primer?
U tim slučajevima, iako se dio društva ne reproducira, taj dio može zapravo služiti korisnoj svrsi za ostatak društva, pomažući prenošenju uvjerenja tog društva putem obrazovanja. Verovanja o celibatu prenose se na tuđu djecu, pa tako i oni nastavljaju!
Postalo je popularno da se ova verovanja nazivaju memi (analogno genima). “Vaša je dužnost da imate mnogo djece”, “Celibat se vrednuje”, “Poštujte one starije od vas”, “Ubijte one koji se ne slažu s našim uvjerenjima”, svi su primjeri mema.
Kao meme uključene su i sve tehnike koje društvo razvija, kao što je kako napraviti kremeni alat, kako mljeti pšenicu, kako se zakolja svinja, kako napraviti kolač, kako voditi bitku, kako čitati i pisati, i tako dalje, sve do izgradnje nuklearne elektrane ili izvođenja neurokirurgije.
Drugi memi uključuju pravila za sport i igre, način na koji držimo vrijeme i datume, događaje koje slavimo, rituale u koje se upuštamo, pravila za izbor lidera, način na koji pratimo tko duguje kome koliko. Lista je beskrajna. Pa ipak, sve ove stvari se prenose na sledeću generaciju na način koji se ne razlikuje previše od načina na koji prenosimo genetsko nasleđe! Ako promovišu dobrobit društva, oni nastavljaju. Ako rade protiv dobrobiti društva, oni će nestati s tim društvom.
Mnogi memi imaju vrlo kratak životni vek: Top deset muzičkih hitova retko traje duže od nekoliko meseci; Moda je poznata po promeni jedne godine u drugu; A popularnost jedne slavne osobe ide onoliko brzo koliko dolazi. Ali neki memi traju generacijama, a neki traju hiljadu godina ili više! Postoje karakteristike različitih etničkih grupa (koje često doprinose pretjeranim stereotipima) koje se mogu pratiti stoljećima i čini se da je gotovo nemoguće izbrisati. Ovi memi mogu čak postati stvari koje ljudi koriste da bi se identifikovali kao kultura.
Primjeri se lako mogu naći u kulturama tradicionalnih ljudi širom svijeta. Preci ljudi koji žive u malim selima u delovima Bliskog istoka, ili sub-saharskoj Africi, ili visoko u Andama Južne Amerike, verovatno bi imali malo poteškoća sa svojim potomcima – osim, pretpostavljam, za povremene radio-stanice. I u Evropi je svakodnevni život seljaka malo menjao od mračnog doba do renesanse.
Drugi primjer je jezik. Jezik se obično mijenja vrlo sporo, ako nema većih pokreta plemena. U Islandu, veoma modernoj zemlji na većini načina, jezik je gotovo identičan onom koji su govorili njegovi izvorni vikinški doseljenici od prije tisuću godina!
S druge strane, kada stanovništvo počne da se kreće i kulture počnu da se mešaju, možemo videti brze promene u kulturi. Pre stotinu godina, beli Amerikanci su retko bili dobro obrazovani, gledali su u Bibliju kao uputstva, bili su veoma nezavisni, vredni i štedljivi, i ne bi imali nikakve veze sa Afroamerikancima ili njihovom kulturom. Danas, skoro svi imaju srednju školu, a veliki broj ima fakultetske diplome. Religija i dalje ima jak uticaj, ali većina ljudi se obraća lekarima, advokatima i psihijatrima. Većina ljudi radi za velike korporacije i vladine institucije, pripadaju sindikatima, očekuju sve vrste vladinih usluga. Oni imaju tendenciju da troše novac veoma slobodno – čak i novac koji zapravo nemaju – i smatraju slobodno vreme Bogom danim pravom. A delovi afro-američke kulture temeljno su apsorbovani u mainstream kulturu: Blues, jazz, rock i hiphop se nazivaju istinskom američkom muzikom, iako su stvoreni od potomaka robova. Mogli bi čak uzeti u obzir i glasanje za afričkog Amerikanca za predsjednika!
Još dramatičnije su promjene nastale zbog tehnološkog napretka. Mnoge velike kulturne promjene u povijesti prate velike promjene u tehnologiji: poljoprivredna revolucija i industrijske revolucije su očigledni primjeri. Razmislite o tehnološkoj revoluciji prošlog stoljeća: Zamislite svijet svog pradjeda ili prabake prije 100 godina. Bez automobila, bez autoputeva, bez aviona, bez radija, bez televizora, bez telefona, bez kompjutera, bez snimljene muzike, bez interneta… Zamislite šta bi vaš pradeda ili prabaka mislila o svetu danas. Stvari su se promenile!
Ako pogledamo današnji svijet, možemo jasno vidjeti rezultate stoljeća, pa i milenijuma ove kulturne vrste evolucije: čini se da demokracija pobjeđuje nad totalitarizmom; Čini se da nauka pobeđuje nad praznovjerjem; Manje srećno, čini se da militarizam pobeđuje nad miroljubivošću, a ekonomija pohlepe nad ekonomijom saosećanja. Možda ćemo morati da budemo veoma oprezni u bliskoj budućnosti: Militarizam i kapitalizam imaju malo koristi od glasa ljudi i više vole neznanje o znanju!
Još jedna stvar koju treba razmotriti ovdje: Baš kao što su geni odabrani u kontekstu ekosustava, tako su i memi odabrani u širem kontekstu. Ono što je dobro funkcionisalo u kamenom dobu možda neće dobro funkcionirati u poljoprivrednom dobu. Ono što je značilo superiornost u srednjem vijeku može dovesti do katastrofe u industrijskom dobu. Čak i ono što je značilo uspjeh u prošlom stoljeću možda neće značiti uspjeh u ovome.
I još jedna stvar: Za razliku od fizičke evolucije, kulturna evolucija se može veoma brzo promeniti! Mi ne moramo čekati spor proces prirodne selekcije: Promjene se mogu pojaviti u jednoj generaciji. I jedan pojedinac može da uvede novi mem – novo uverenje ili tehniku – koji menja svet. Pomislite na Edisona, Gandija, Listera, Ajnštajna, Sangera, Darvina, Pinela, Pastera, Gorbačova… lista se nastavlja i nastavlja!
© Copyright 2002, 2005, C. George Boeree